Home Vijesti Oštra zima čapljinske palme ostavila bez grana

Oštra zima čapljinske palme ostavila bez grana

SHARE

Otklanjanje posljedica duge suhe zime u vidu čišćenja dijelova palmi kojima je štete pričinio mraz, vidljivo je ovih dana na čapljinskim trgovima i zelenilu. Suhi led kako to narod kaže, na palmama je ostavio vidljivog traga. Čapljinski komunalci koji su sličan posao obavljali i nakon po snijegu rekordne zime 2012-te, kažu da je ovoga puta izmrzavanje listova jače. Kako bi palmama olakšali regeneraciju komunalci su se dali u detaljno orezivanje listova i izdanaka.

Prateći poslove na čišćenju uočili smo da su u Čapljini raširene tri vrste palmi. Komunalci su bili suzdržani u pogledu određivanja vrsta, jer kažu među palmama male su razlike, pa se boje grešaka. Među onima koje smo uočili najosjetljivija je tzv. kanarska datulja. Raste pred zgradom općine, pred robnom kućom “Pčelica Maja” i na više drugih lokacija. Zbog izmrzavanja sada su skoro ostale bez listova. Ipak komunalci očekuju da će se s toplim danima regenerirati.

Visoke palme pred Domom zdravlja, pretrpjele su također oštećenja listova, ali manja. Uobičajeni naziv za tu vrstu je kalifornijska lepezasta palma. Računa se da može podnijeti temperaturu do -12°C. Na temperaturama oko -8°C počinju oštećenja listova, ali ona može izdržati i nešto niže temperature do -15°C, zahvaljujući sposobnosti da preživi duga razdoblja bez lišća. Dakle, za ove palme nema zime, za očekivati je brzu regeneraciju.

Uvjetno kazano treća vrsta palmi u Čapljini, zvana kineska vjetrenjača, prošla je praktično bez oštećenja. Ništa neobično, ako se ima u vidu da potječe s istočnih obronaka Himalaje gdje se penje do 2000 metara nadmorske visine. U Europu je 1830. godine donosi John Fortune, engleski istraživač, koji je bio najzaslužniji za njezino širenje. Uglavnom, stigla je na trgove i zelene aleje Čapljine i očito je da dobro podnosi i temperature ispod ništice.

Prema tome, ljubiteljima palmi među Čapljincima, ostaje nada da će se i značajnije oštećena stabla regenirirati.

Tekst i foto: D. Musa