Čapljina forsira Neretvu i prelijeva se na Tasovčiće

Jedinstvena po urbanizmu i arhitekturi čije odlike je uspjela sačuvati unatoč snažnim naletima poratnog voluntarizma, Čapljina je zanimljiva i po položaju. U svakidašnjem razgovoru Čapljinci će se pohvaliti vodnim bogatstvom – četiri rijeke, što vrijedi za općinu, ali za grad baš i ne.

Naime, kroz proteklih nepunih stoljeće i pol, razvijala se na desnoj obali Neretve. Umnogome je na to utjecala željeznička pruga uz koju je nastajala i rasla, međutim zanimljivo da u proteklih 120 godina od prolaska pruge, nije uspjela u pravom smislu prekoračiti rijeku i prijeći na lijevu, istočnu obalu. Trend otklona od rijeke, primjetan je i u zadnjih desetljeće, dva. S iznimkom hotela “Mogorjelo” koji je ostao gdje je i bio, uz Neretvu, zapadni dio grada puno je življi i dinamičniji.

Kuće i zgrade nikle su i tamo gdje možda nije ni trebalo, neposredno uz željezničku prugu, što bi s obzirom na njezino moguće širenje i eventualno povezivanje s Crnom Gorom, moglo biti problem. Istina gradilo se i na istočnoj obali, ali dok je grad prigrlio zapadna prigradska naselja – Vrgorac, Mušu, Grabovine, pa čak i nešto dalji Trebižat, Tasovčići prvo naselje istočno od grada, ostalo je i dalje izdvojena cjelina.

Nakon što je na zadnjoj sjednici Općinsko vijeće Čapljine usvojilo Prijedlog Odluke o izmjena i dopunama Regulacijskog plana Tasovčići, stvorene su osnove za promjenu tijeka stvari. Kako je u obrazloženju navedeno, Regulacijski plan gospodarske zone Tasovčići izrađen je i usvojen još 1999. godine, nakon čega je prostornim planom Čapljine gospodarska zona proširena, pa je bilo nužno uraditi njegove izmjene i dopune.

S obzirom da je većina parcela u obuhvatu gospodarske zone u privatnom vlasništvu, za izradu prostorno-planske dokumentacije, neophodno je bilo obaviti i konzultacije. Potom je tvrtka “ECO-PLAN” iz Mostara uradila urbanističku osnovu za izradu izmjena i dopuna Regulacijskog plana. Nakon provedene kompletne procedure, izmjene i dopune stigle su pred vijećnike, koji su podržali svojevrsno “forsiranje” Neretve.

Zanimljivo, oko Prijedloga Odluke o usvajanju izmjena i dopuna Regulacijskog plana Tasovčići, vijećnici su bili jednoglasni.

Ono što građane sigurno zanima, valja reći da je riječ o površini od zavidnih devet hektara, odnosno nešto više od 90 dunuma. Imajući to na umu, naravno ako gospodarska zona zaživi u pravom smislu riječi, čapljinska gradska jezgra će zakoračiti na drugu stranu, odnosno obalu Neretve.

D. Musa

NAJAVE I PROMOCIJE

Plan radarskih kontrola MUP-a HNŽ za travanj

Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije (MUP HNŽ) na svojoj...