Iako sve veći broj stanovnika BiH redovito u kupnju odlazi u Hrvatsku, još uvijek postoje dvojbe o pravima na povrat poreza. Jedno od najčešćih pitanja je za koju vrijednost robe se može tražiti povrat poreza, a da se prilikom ulaska u BiH ne plaćaju davanja, a drugo je na što se može tražiti povrat poreza, odnosno smiju li se u BiH iz RH unijeti meso, mesne prerađevine te mlijeko i mliječni proizvodi. Prema riječima glasnogovornika Uprave za neizravno oporezivanje Ratka Kovačevića, oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja na robu nekomercijalnog karaktera u osobnoj prtljazi putnika ograničava se na predmete u vrijednosti do 600 KM po putniku i danu. Dakle, stanovnik BiH može tražiti povrat poreza na robu kupljenu u RH u vrijednosti do 600 KM, a da prilikom ulaska u BiH neće platiti carinu i ostala davanja. Ovo pravilo se, tvrde iz UNO-a BiH, odnosi na sve stanovnike BiH, neovisno o tome koju vrstu prijevoza koriste. U navedenu vrijednost ne uračunava se roba poput duhana i duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića, mirno vino i pivo. Za račun na kojem se nalaze ovi proizvodi ne može se dobiti povrat poreza. “Vrijednost osobne prtljage putnika, koja se uvozi privremeno ili se uvozi ponovno nakon privremenog izvoza, i za vrijednost lijekova nužnih za osobne potrebe putnika, ne uzimaju se u obzir za potrebe primjene navedenog oslobađanja“, podsjeća Kovačević.
Napominje i na činjenicu da ako je vrijednost pojedinog predmeta koji se uvozi veća od 600 KM, u svrhu ostvarivanja oslobađanja od plaćanja uvoznih davanja vrijednost takvog predmeta ne može se podijeliti. Primjerice, ako putnik unosi televizor carinske vrijednosti 800 KM, ne može se izvršiti podjela vrijednosti te robe pa da se na vrijednost od 600 KM roba oslobodi od plaćanja uvoznih davanja, a da se na dio vrijednosti od 200 KM obračunaju i naplate davanja, nego će carinsko tijelo obračunati i naplatiti uvozna davanja i druge neizravne poreze na cjelokupnu carinsku vrijednost predmetnog televizora od 800 KM. Kovačević navodi i kako je unos mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH dopušten. „Dopušteno je unijeti ili poslati u BiH osobne pošiljke mesa i mlijeka i njihovih proizvoda pod uvjetom da one dolaze iz države članica EU-a te Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskih otoka, Grenlanda, Islanda, C. Gore, Makedonije”, zaključio je Kovačević.
Kada je riječ o proceduri povrata poreza, kupac na blagajni trgovine treba zatražiti obrazac koji mu nadležna osoba uz priloženu bh. putovnicu popuni, nakon čega mu isti treba ovjeriti carinik na granici RH. Povrat poreza podiže se uglavnom u trgovinama koje su izdale obrazac.
Institucije pravosuđa u RS-u vještacima za njihov rad duguju 361.634 KM, potvrdili su u Ministarstvu pravosuđa RS-a. Resorno Ministarstvo nedavno je raspisalo javni poziv za imenovanje vještaka iz svih 25 oblasti vještačenja, a rok za podnošenje zahtjeva istekao je u subotu. Dosad je imenovano 1020 vještaka iz 19 oblasti te 18 pravnih osoba ovlaštenih za različite oblasti vještačenja. U Ministarstvu su kazali da će vještake birati povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka i da će tako doći do poboljšanja postupka vještačenja. Dodaju da je lani zaprimljena jedna prijava koja se odnosi na rad vještaka, čiji epilog još nije poznat.
– Iako zakonom nije predviđena mogućnost ocjenjivanja rada vještaka, smatramo da je njegova uloga važna za očuvanje digniteta svake struke te da bi vještačenja trebali provoditi isključivo oni s opsežnim znanjem iz odgovarajuće djelatnosti jer se vještačenjem stvara novi dokaz to je ono što ih čini odgovornima – istaknula je glasnogovornica Ministarstva pravosuđa RS Sanja Džombić. Predsjednik IO Udruge sudskih vještaka RS Dragan Salić priznaje da ima prostora za unapređenje rada.
Večernji list BiH – Tiskano izdanje