Naslovnica Gospodarstvo Jadransko-jonska autocesta bi “oživjela” Neum, Čapljinu, Stolac, Ljubinje, Ravno, Trebinje

Jadransko-jonska autocesta bi “oživjela” Neum, Čapljinu, Stolac, Ljubinje, Ravno, Trebinje

Ministarstvo prometa i veza Bosne i Hercegovine organiziralo je danas u Sarajevu prezentaciju projekta „Izrada planersko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom) s vizualizacijom idejnog rješenja trase. Izrađivač dokumentacije je konzorcij: IPSA Institut d. o. o. Sarajevo i Institut za građevinarstvo-IG d. o. o. Banja Luka.

Zamjenik ministra prometa i veza BiH Saša Dalipagić je prije početka prezentacije kazao novinarima da je Jadransko-jonska autocesta dio Jadransko-jonskog koridora regionalnog karaktera, koji prolazi kroz sedam zemalja. Počinje u Trstu u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj. Predviđeno je da bude dužine oko 1.110 kilometara.

Ocijenivši da je to vrlo važan regionalni projekt, kazao je da bi jugoistočni dio Hercegovine – općine Stolac, Ljubinje, Ravno, Trebinje, Neum, Čapljina „oživjele tim projektom“ i bile bi povezane ne samo sa zemljama iz okoline nego i sa zemljama iz okruženja. Dalipagić je napomenuo da je ta cesta veza sa Zapadnom Europom i Azijom. – Danas prezentiramo jednu od pet trasa koju smatramo da je najpovoljnija. Ta trasa će iznositi oko milijardu i pol KM i bit će dužine oko 102 kilometra – naveo je Dalipagić.

Pojasnio je da trasa počinje u Počitelju – tu će biti spoj s Koridorom Vc i ide dijelom općina Stolac, Čapljina, Neum, Ravno, Ljubinje, Trebinje i dalje prema Crnoj Gori, a spojna točka s Crnom Gorom je već definirana.

Koordinator na projektu Izrada planersko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu Mladen Goluža je ocijenio da je ovo jako važan projekt koji je urađen u prvoj fazi. – Slijedi izrada dokumentacije u drugoj fazi idejnog projekta Studija utjecaja na okoliš i treća faza glavnog projekta i pripadajuće dokumentacije do građevinske dozvole, kako bi ovaj projekt bio spreman za investicijski ciklus – kazao je Goluža.

Koordinator na projektu Enes Čovrk je kazao da, što se tiče ekonomske opravdanosti projekta, on već sad ima odgovarajuće indikatore gdje ekonomska stopa povrata sa stanovišta korisnika, odnosno sa stanovišta društvene korisnosti, daje stopu koja je jako dobra i koja osigurava perspektivu za daljnji razvoj projekta.

– Moramo uvijek voditi računa da projekti infrastrukture ne moraju nužno uvijek biti istovremeno profitabilni, bar za onoga tko upravlja tom infrastrukturom, jer je primarni fokus na korisnicima, za poboljšanje realizacije usluga, odnosno prijevoza, ono što njima i treba – naveo je Čovrk. Dodao je da će primarni fokus u nastavku razvoja projekta i dalje biti na njegovoj ekonomskoj korisnosti.

vecernji.ba