Hivzija Šator iz čapljinskog naselja Lokve, najveći je proizvođač smokava u BiH. Ima oko 1.000 stabala, zajedno s bratom pod intenzivnim nasadom ima oko dva hektara. Iako proteklih godina nije imao većih problema s plasmanom ovog uz sva druga dobra svojstva i ekološkom hranom, ove godine se oprobao i u izvozu. Govoreći o stečenom iskustvu, srčani Hivzija, kaže:
„Mogu reći da nisam zadovoljan kako je sve proteklo. Ima tu problema koji čekaju pionire u izvoznom poslu. Kod mene se dogodio problem u pakiranju i težini, nije bilo kako je to Austrijanac očekivao, možda je smokva u transportu gubila na težini. To tek treba ustanoviti, ne može to jedan čovjek sam raditi. Uglavnom nekako sporazumno smo prekinuli suradnju, nekoliko tona je otišlo, ali u cjelini nisam zadovoljan. Više sam očekivao“, konstatira Hivzija, te na upit, kako je došlo do izvoza nastavlja:
„Imao sam neko poznanstvo u Austriju, pa su mi znanci sugerirali da probamo odraditi izvoz. Uspjeli smo dva manja kamiona otpremiti u Beč. Austrijanci su zadovoljni kvalitetom, ali treba temeljitije raditi na tome od vaganja, pakiranja do marketinga. Svi znamo kako uvozno voće iz Italije, Grčke, Španjolske… dolazi, mašnice, čuda, kina, ušminka se, a mi to nemamo. Ja sam smokve u Austriju, spremio isto kao u Čapljinu na pijacu, a to očito ne ide. Treba se za izvoz temeljito pripremiti“, naglašava Hivzija, pa dodaje:
„Austrijanci su kazali da se turska smokva ne može mjeriti s našom po kvalitetu. Ma ni blizu se ne može mjeriti, podneblje je tako. Mislim da u svijetu nema terena za smokvu kao što su naši, ali moramo se organizirati i dobro pripremiti za izvoz. Smokva je na cijeni, ako se poveća proizvodnja, a sve su prilike da hoće, morat ćemo izvoziti.
Radišni Hivzija vjeruje samo jednoj sorti – jarakovki, koja je po njemu, imala zanimljivo putešetvje dok je došla do Hercegovine, odnosno plodnih i rodnih Dubrava.
„Jarakovka ili bjelica u katalogu BiH, a to je u stvari smokva stambolka, koju je nekada netko prenio u Rim. Onda je jedan naš Jarak, otišao u Rim na hodočašće i donio tu vrstu prije dvije stotine godine, možda i više. Tako je po tom Jarku, ova vrsta smokve dobila ime jarakovka“, kaže Hivzija ističući da je to za njega najbolja sorta.
Inače, Hivzija Šator je na ovogodišnjom promotivno ocjenjivačkoj i znanstveno stručnoj radionici u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, osvojio prvo mjesto upravo sa svojom omiljenom jarakovkom, koju u Hercegovini još zovu i butunka.
Tekst mi foto: D. Musa / Radio postaja Čapljina