Prva nedjelja iza blagdana Male Gospe je jedan od najposebnijih blagdana za Međugorje. Taj dan se proslavljao i prije ukazanja Blažene Djevice Marije. Taj dan proslavlja se blagdan Uzvišenja Svetoga Križa.
Ideja o izgradnji križa stigla je iz Vatikana. Papa Pio XI. izrazio je želju da se u čast 1900. obljetnice smrti Isusa Krista na svim uzvisinama svijeta postave križevi. Tu papinu ideju prihvatio je i tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan.
Međugorski župljani su za vrijeme ciče zime po hercegovačkom kršu i kamenju na svojim leđima iznosili vodu, cement, željezo…sve ono što je bilo potrebno za izgradnju križa.
Za rekordna 52 dana završili su izgradnju armirano-betonskog križa na brdu Šipovcu visine 8,5 metara i širine 3,5 metra.
U njegovo križište ugrađene su relikvije Isusova križa koje su dobivene upravo za tu nakanu. Ispod križa napisali su natpis:
“Isusu Kristu otkupitelju ljudskoga roda u znak svoje vjere, ljubavi i nade u spomen 1900. godišnjice muke Isusove.”
Prva misa na brdu Križevcu bila je 16. ožujka 1934. godine a misno slavlje vodio je tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan. On je toga dana ime ovoga brda, tadašnje ime Šipovac, preimenovao u brdo Križevac. Međugorski župljani malo su se bunili, međutim ipak su odobrili novo ime.
Nakon ukazanja Blažene Djevice Marije u Međugorju na brdu Križevac počinje se moliti Put križa. Do tada su postaje bile obilježene drvenim križevima a 1988. godine postavljaju se brončani reljefi. Na svakom od brončanih reljefa postavljen je lik Majke Kraljice Mira osim na onomu u Getsemanskom vrtu.
brdo Križevac je uistinu jedno sveto mjesto posvećeno znojem milijuna ljudi diljem krajeva svijeta koji su hodočastili u Međugorje kako bi po Majci, našoj Kraljici Mira došli do srca Isusova, našega spasitelja.
U rujnu 1935. godine biskup fra Alojzije Mišić odredio je da se blagdan Uzvišenja Svetoga Križa u Međugorju slavi u prvu nedjelju poslije blagdana Male Gospe i da se tada na Križevcu slavi pučka sveta misa.
Od tada se do križa na Križevcu uspinju brojni župljani i vjernici okolnih sela a svakoga petka popodne uz Križevac se obavlja pobožnost Križnoga puta. Vjernički se puk ispred zavjetnog križa okuplja u skrušenoj molitvi, donoseći u svojim srcima zahvale Gospodinu i međugorskoj Kraljici Mira za njihovu neizmjernu očinsku i majčinsku ljubav te blizinu.
Treba reći kako je Križevac sve do Gospinih ukazanja bio blagdan za župljane i vjernike okolnih mjesta a od 1981. godine to je blagdan za hodočasnike iz cijelog svijeta. Posebno otkako je u svojoj poruci od 30. kolovoza 1984. godine Gospa Kraljica Mira rekla:
“I križ je bio u Božjem planu kada ste ga sagradili.”
Od tada su se i desetci milijuna domaćih i inozemnih hodočasnika, u sabranoj molitvi, ljutim kamenjarom, popeli na Križevac s nakanom da molitvom pred križem u duhu susretnu Isusa u njegovoj muci i otkriju njegovu neizmjernu milost i veliku ljubav.
Župljani Međugorja, starije osobe iz ulice ispod Križevca, donose zanimljive priče iz davnih vremena o načinu života i izgradnji svetoga križa na brdu Šipovcu koje možete pogledati u videoprilogu TV postaje Maria Vision Međugorje.
Đaka city
Video: Maria Vision Međugorje
