Naslovnica Gospodarstvo Plaće, mirovine i socijalna davanja iz proračuna FBiHneće biti upitni ni u...

Plaće, mirovine i socijalna davanja iz proračuna FBiHneće biti upitni ni u 2021.

Pred zastupnicima obaju domova federalnog Parlamenta ovog tjedna naći će se prijedlog entitetskog proračuna za iduću godinu. Iako novi sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) još nije usuglašen, Vlada FBiH računa na ta sredstva, a dopremijerka i ministrica financija Jelka Milićević kaže da je taj novac prvenstveno potreban za potporu Vladinim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa.

Koje su glavne odluke pripremljenog proračuna i koliko je izgledan dogovor s MMF-om o novom stand-by aranžmanu?

Mi smo se, prema našem planu, trudili i u o ovim vrlo neizvjesnim uvjetima uraditi prijedlog i uputiti ga prema Vladi i Parlamentu po žurnoj proceduri. Zašto po žurnoj proceduri? Jer mi smo definirali politike Vlade, ali ne i izvore financiranja. Naši razgovori s MMF-om nisu okončani, a mi smo prepoznali MMF kao važnu financijsku instituciju koja podupire strukturalne reforme u FBiH. Zato naš prijedlog koji je u Parlamentu još ima kao izvor financiranja MMF i sve dok službeno ne kažemo da su pregovori bili neuspješni, mi predlažemo Parlamentu proračun s izvorom financiranja iz MMF-a.

Što očekujete od zasjedanja parlamentarnih domova kad je u pitanju odnos prema predloženom proračunu?

Čut ćete različite poruke od zastupnika koji su pozicija i oporba. Meni je razumljivo da politike Vlade u ovom trenutku kod oporbe neće naići na odobravanje i da će sve ono što je dobro prikazati lošim, ali zato očekujem od zastupnika koji čine parlamentarnu većinu da vrlo savjesno i odgovorno razmotre politike koje predlaže Vlada i preuzmu odgovornost za financijsku i fiskalnu stabilnost u 2021. godini. Svjesni smo da su ovu godinu obilježili poremećaji i u ekonomskom i u socijalnom, pa i u političkom smislu. Želimo da se ovakva godina više nikad ne ponovi. Želimo se vratiti na aktivnosti koje smo radili proteklih pet godina. Trudili smo se u danim okolnostima očuvati i stabilnost i kapacitete, odnosno gospodarske subjekte. Mislim da smo u tome, kao i u očuvanju izvanproračunskih fondova, uspjeli. Brojke govore da smo u rebalansu predvidjeli pad prihoda od oko 15 posto u odnosu na 2019. i sada smo blizu ostvarenja tih prognoza. Ukupni gubitak izvanproračunskih fondova je jedan posto i to je u ovim uvjetima zavidan uspjeh. Naše interventne mjere na očuvanju i vraćanju izgubljenih radnih mjesta su uspjele, ali neću nas hvaliti i uspoređivati s okruženjem. To ću prepustiti oporbi.

U jednom od prethodnih intervjua izrazili ste očekivanje da bi posljednje tromjesečje 2020. godine moglo donijeti oporavak i značajniji rast prihoda. Je li se to obistinilo?

Mi smo puno nada polagali u posljednje tromjesečje jer su drugo i treće bili usmjereni u interventne mjere, pripremu zdravstvenog sektora kako bi se obuzdao drugi val pandemije. No, pokazalo se da je drugi val zahvatio cijelu Europu i ponovno je došlo do zatvaranja granica i drugih mjera. Tako da naši podaci za studeni, kad su u pitanju izvori od PDV-a, govore o padu od 17 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.

Međutim, srpanj i rujan bili su bolji, pa ćemo u kumulativnom iznosu ipak imati očekivani pad od oko 15 posto. Sa strahom zato predviđamo i iduću godinu pa smo planirane prihode zadržali na ovogodišnjoj razini jer, unatoč svim mjerama, ne vidimo da će se u prvoj polovini 2021. stabilizirati gospodarstvo u cijeloj Europi. Vjerojatno će se ponovno ukazati potreba za intervencijama. Zato i tražimo stabilan izvor financiranja u međunarodnim institucijama jer oni imaju razrađene i projekte i programe vezano za ublažavanje posljedica pandemije. Oni imaju mjere i za ekonomski i za zdravstveni sektor. Ta sinergija trebala bi dati rezultat u cijeloj Europi. Mi očekujemo da će u FBiH rast bruto društvenog proizvoda biti od 2,5 do 3 posto, a da ćemo se u ovoj godini zadržati na projiciranom padu od 2,6 posto bruto društvenog proizvoda. To je zadovoljavajuće usporedimo li se s našim okruženjem.

Vi očito računate sa sredstvima MMF-a i jasno je da su ona potrebna, ali što je alternativa očuvanja stabilnosti proračuna ako tog novca ipak ne bude?

Politika Vlade vezano za sredstva MMF-a isključivo je vezana za gospodarstvo i niže razine vlasti, a ne za redovitu proračunsku potrošnju.

Svjesni smo da niže razine vlasti u svojim proračunima neće moći planirati određene prihode, zato smo i u našem proračunu za 2021. planirali transfere nižim razinama vlasti, oko 200 milijuna KM, transfere prema općinama 10 milijuna KM za potporu proračunima i za kapitalne projekte oko 20 milijuna KM. Sredstva u stabilizacijskom fondu planirali smo u iznosu od 150 milijuna KM, kao i interventna sredstva za zapošljavanje i samozapošljavanje oko 50 milijuna KM te 25 milijuna KM za povoljnije kreditiranje mladima. Dodatno ojačavamo jamstveni fond s još 25 milijuna KM, kao i 15 milijuna KM za regresiranje, odnosno subvencije kamata. Dakle, bio aranžman s MMF-om ili ne, neće biti ugrožena likvidnost proračuna FBiH. Mogu se dogoditi samo korekcije politika vezano za potpore, transfere i kapitalne projekte, ali vjerujem da ćemo naći rješenje i za to jer postoji zanimanje komercijalnih banaka da oni nadomjeste sredstva koja očekujemo od MMF-a. No, time bismo umanjili kreditni potencijal prema gospodarstvu, a to ne bismo željeli.

Koje su ostale odlike proračuna za iduću godinu?

Naš proračun koncipiran je tako da ima puno definiranih zakonskih obveza, kao što su plaće i troškovi za oko 70 proračunskih korisnika, i od ukupno 5,481 milijarde KM, koliko iznosi proračun, tekući transferi pojedincima su 2,896 milijardi. To uključuje brojna socijalna davanja i mirovine. Svi ovi transferi neće doći u pitanje bez obzira na izvore financiranja i to su prioriteti. Ni dosad nisu kasnile mirovine, plaće, naknade, pa ni obveze prema dobavljačima.

Koliko su opravdani zahtjevi koje MMF postavlja pred domaće vlasti? Najavljivane su mnoge reforme, ali jasno je kako zbog pandemije, ali i nepostojanja stabilne parlamentarne većine, reformski zakoni teško mogu biti usvojeni?

Pitanja oko kojih mi pregovaramo s MMF-om nisu jednostavna i teško je preuzeti te obveze koje uključuju sve razine vlasti. Predviđeni iznos stand-by aranžmana od 428 milijuna KM povlači se po tromjesečjima, a svako puštanje tranše vezano je za pregled ispunjenja obveza. Prvi uvjet je usvajanje proračuna u Parlamentu, a potom imamo obveze da u prvom tromjesečju usvojimo zakone o doprinosima i porezu na dohodak. To su zakoni o kojima je sve rečeno, oni bi rasteretili gospodarstvo i otvorili prostor za novo zapošljavanje te smo mi o tomu proveli široku raspravu. Tu je također i Zakon o Razvojnoj banci FBiH, koju mi prepoznajemo kao važnu instituciju koja će koordinirati i obavljati druge poslove za kredit koji mi pregovaramo u iznosu od 50 milijuna KM za zapošljavanje i samozapošljavanje. To su krediti koje dogovaramo sa Svjetskom bankom za malo i srednje poduzetništvo.

Nama treba jaka Razvojna banka, a postojeći zakonski okvir nije dovoljan i stvara određene dvojbe i zato međunarodne financijske institucije ne prihvaćaju Razvojnu banku kao svog partnera. MMF postavlja neka pitanja koja su opravdana i koja podupiremo i mi u Vladi FBiH, a neka koja manje podupiremo odnose se na stvaranje potencijalnih rizika za Federaciju, kao što je povećanje jamstava po kreditima. Oni visoko pozicioniraju i pitanje upravljanja u javnim poduzećima, njihove transparentnosti. Svjesni smo tog problema jer mnogo je javnih poduzeća koja su već dugo remetilački faktor na tržištu i bilo bi vrijeme da se konačno prepoznaju oni koji mogu opstati na tržištu ili se mogu restrukturirati, a da se ostali socijalno riješe. Reforme su bolne, njih nitko ne voli. Vlade koje provode reforme su nepopularne i zato tražimo potporu javnosti za reforme. Tu se sad javljaju ti neki prijepori s MMF-om. Također, postavlja se pitanje nadležnosti na državnoj razini, ali vjerujem da ćemo naći tu dogovor jer vidim spremnost i kod MMF-a da se sporazum ipak postigne.

Ova Vlada FBiH nalazi se u prilično specifičnoj poziciji i zbog trajanja mandata, kadrovskih promjena. Kako uspijevate održati stabilnost kao tijelo i kakvi su odnosi u Vladi?

Odgovorno mogu reći da, unatoč činjenici da imamo dva ministra manje, djelujemo kao jedan tim. Rijetke su situacije da se raziđemo oko nekih pitanja i to su, rekla bih, manje važna pitanja za FBiH. Primjerice, svi smo, jednoglasno, stali iza ovog proračuna koji smo pripremili. Članovi Vlade svjesni su situacije i okruženja i svi odgovorno rade svoje poslove. Mnogi će reći da smo mi neka “tehnička”, “krnja” Vlada, ali ja s pravom mogu reći da je i popunjena i izabrana u ovom mandatu Vlada FBiH, ne vjerujem da bi imala bolje rezultate nego što ima ova.

Koliko na vaš i rad Vlade utječe sve ono što se događa oko afere “Respiratori” i kako vi gledate na činjenicu da je podnesena optužnica i protiv vas kao ministrice?

Mislim da sam vrlo pozvana prokomentirati sve aktivnosti od početka o nabavi respiratora. Na početku sam se oglašavala nekoliko puta i upozoravala da svatko mora raditi svoj posao i preuzeti odgovornost, a da od struke očekujem da se aktivno uključi u suočavanje sa zdravstvenim problemom koji nas je zadesio. Što se tiče mene kao zapovjednice Stožera civilne zaštite, ministrice financija i dopremijerke, sasvim odgovorno mogu kazati da ni jednog trenutka nisam prekršila ni jednu proceduru ili zakon, nisam zanemarila obveze.

Mislim čak da smo mi u Ministarstvu financija vrlo pojačano i odgovornije radili u toj situaciji jer u stanju prirodne nesreće mnoge stvari nisu poznate, nisu definirane. Poslovali smo isključivo po zakonima o proračunu i riznici, po napucima o podračunima i sve što smo trebali uraditi, uradili smo. Nesavjesno poslovanje kategorija je koja je neprihvatljiva za Ministarstvo financija i ministricu te će trebati netko i dokazati to za što nas optužuje.

Mi to nismo doživjeli kao optužnicu za ministricu Jelku Milićević, već kao optužnicu za cijelo Ministarstvo. Cijeli tim ljudi je sjeo i ponovno analizirao sve procedure i procese i ni u jednom segmentu nismo našli da smo prekršili bilo što od onoga što je propisano. Shvatili smo da moramo nastaviti raditi jer je puno posla pred nama, a pustit ćemo sudu da kaže svoju prosudbu. Ovo je sve ponižavajuće za nas, ali očekujemo da na sudu pokažemo i dokažemo da smo ja kao ministrica financija i cijelo Ministarstvo sasvim savjesno obavljali svoje poslove.

vecernji.ba