Naslovnica Gospodarstvo Čapljinski povrtlari zbog uvozne cvjetače u problemima s prodajom domaće

Čapljinski povrtlari zbog uvozne cvjetače u problemima s prodajom domaće

Rekordno niska cijena cvjetače na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima u zimsko doba, samo 0,40 do 0,60 KM, odnosno četiri KM gajba od petnaestak kilograma, bila je povod za razgovor s povrtlarom Marinkom Merdžanom iz Bivoljeg Brda kod Čapljine.

Albanija i Italija

– Prva je berba zimskog sortimenta. Počeli smo kampanju prije dvadesetak dana, sve je bilo dobro dok se nisu sudarile robe u Albaniji i Italiji. Naši su uvoznici, jer im je bila skupa klementina u Italiji, ture nadopunjavali jeftinom cvjetačom koja je bila 30 eurocenti u Italiji, isto toliko i u Albaniji. Svi su se opskrbili jeftinom cvjetačom pa se naša ne može prodati. Zahvaljujući jednom izvozniku iz Čapljine i dvama trgovačkim lancima koji idu na akciju, rješavamo cvjetaču tržišno kako se može – kaže Merdžan.

– Ako znamo da je 50 feninga sjeme, a uzgoj zimske cvjetače podrazumijeva i sadnju, obradu i ostalo, prodaja po sadašnjoj cijeni čupanje je uloženog, ako se mogne iščupati. Pozitivna nula, ako bude, bit će dobro. Klimatske komparativne prednosti razlog su zašto albanski i talijanski povrtlari mogu ići s nižom cijenom. Ovaj zimski sortiment kod njih je počeo desetak dana prije nego kod nas, tako da su oni iskoristili vakuum na tržištu. Tu su uvoznici odigrali ulogu – mi jeftino prodajemo, ali ne možemo prodati dok oni ne riješe uvoz. Mislim da će se uvoznici u ovom tjednu “očistiti“ od uvezenih zaliha i tek će se tada stabilizirati ponuda i tražnja na tržištu, ali za ove sorte koje se sada režu bit će kasno – kaže Merdžan ističući da zimska cvjetača na otvorenom ne može uspijevati sjevernije od Tasovčića, odnosno od Čapljine.

Različite mikrolokacije

– Ima različitih mikrolokacija. Ja sam mislio da je tamo bliže Hutovu blatu, toplije, veće vodene površine, mikroklima od jezera ima neke prednosti. Međutim, tamo gdje sam prije sadio velike su rose zbog kojih su uobičajeni jutarnji mrazovi koji se po danu otope pa su veća oštećenja nego na ovoj poziciji uz Neretvu. Lokacije uz Neretvu – Višići, Svitava, Struge, Čapljina… pogodne su za uzgoj zimske cvjetače. Uz Neretvu su aluvijalna i propusna tla pa se, unatoč stalnim kišama, ipak može raditi. Sjevernije od Čapljine nisam vidio još nikoga da je uspio proizvesti zimski sortiment – kaže Merdžan te ističe da nisu pale cijene samo cvjetači, nego i većini drugih kupusnjača i zeleni.

– Kiše su bile ogromne, u Albaniji i Italiji zelen na otvorenom počela je propadati pa su oni spustili cijene te su nas malo preduhitrili – konstatira ovaj povrtlar iz Bivoljeg Brda kojeg, kao i njegove kolege povrtlare, muče isti problemi – kako plasirati domaće proizvode na tržište kada domaću proizvodnju uništavaju velike uvozne, jeftinije i nekvalitetnije količine povrća.

Dušan Musa / Vecernji.ba