Nikad kraja prometnoj izoliranosti površinski najveće južnohercegovačke lokalne jedinice, općine Ravno. Prije stotinu i kusur godina zahvaljujući uskotračnoj pruzi, za to vrijeme iznimno dobro prometno povezano Ravno, od njezinog ukidanja 1976. godine, još čeka prave putove. S Federacijom BiH kojoj pripada, Ravno je povezano i dalje trasom uskotračne pruge na kojoj asfaltni sloj nije širok ni tri metra. S takvom prometnom infrastrukturom, odnosno odsječenosti od doline Neretve s kojom je nekada bila povezana trasom uskotračne pruge, iluzorno je govoriti o razvoju, pa i o turizmu. Andrija Šimunović načelnik Ravnog govoreći o problemima prometne izoliranosti i vizijama za njegovo rješavanje, kaže:
„Tko pamti povijest ukidanja željeznice i u to vrijeme odsijecanje čitavog prostora prema Hutovu, Trebinji i Slanom, u startu je bio totalno izoliran. Tek presvlačenjem asfaltnim slojem trase uskotračne pruge, sedam osam godina nakon njezinog ukidanja, stvorilo je neku alternativu. Činjenica da se kroz 35 – 40 godina, stanje nije puno promijenilo i dalje od Ravnog preko Hutova do doline Neretve, odnosno Čapljine, Mostara…, ide se istim tim putom. Završetkom ceste Neum – Stolac, otvara se mogućnost za vezu i Ravnog i dijela općine Neum koji je spoj prema Ravnom. Rješavanjem kvalitetne veze od Ravnog do Hutova, odnosno dalje spoja s Dračevom preko Cerovice, sada je prioritet, jer to cesta koja bi skoro okomito išla na ovaj pravac i otvorila bi mogućnost cijelom tom prostoru, odnosno ljudima koji tu žive, normalno funkcioniranje.
Mi smo s tom idejom zajedno – grad Čapljina, općine – Neum i Ravno, pokrenuli inicijativu prekategorizacije regionalne ceste Dračevo – Hutovo i Hutovo – Ravno, u magistralnu cestu. To još nije prošlo vladu, ali se nadamo da hoće, imamo i obećanja, mislimo da postoje svi preduvjeti da se ta cesta prekategorizira jer je to jedina veza općine Ravno teritorijem Županije na dolinu Neretve, odnosno Čapljinu, Mostar i dalje, kao i buduće čvorište autoceste kod se pređe Neretva, kod Domanovića. To je projekt koji ne skraćuje samo putovanje nego i otvara mogućnost razvoja šireg prostora i Čapljine, i Neuma, i Stoca, i Ravnog“.
-Kada je riječ o povezivanja Ravnog i Neuma s doline Neretve, postoje dvije alternative, sadašnja prometnica građena za potrebe HEČ Čapljina, koja je iz tri razloga nepovoljna zbog uspona, čak 21 krivine, te činjenice da je veći dio godine kolnik mokar ili osunčanom padinom i prometnicom građenom u doba Austrougarske, od Dračeva.
-Sada se vjerojatno, struka uključila i promatra prijedloge i rješenja, jasno i ukupne troškove. Mi bi naravno, kao i svatko koje bude koristio tu cestu, željeli da ona bude sigurnija i kvalitetnija. Na kraju će struka odlučiti koji će to pravac biti naravno u suglasnosti s ministarstvom prometa.“
Vrijeme je pokazalo da su sadašnje prometnice oko Ravnog, dušu dale za odlaske, pa tako danas ova općina s površinom od oko 323 četvorna kilometra, teritorijalno veća primjerice od gradova Čapljine i Ljubuškog, ima desetak puta manje stanovnika. Ravno je u stvari, površinom najveća južnohercegovačka općina uz Čapljinu i Ljubuški, veća je i od Stoca i Neuma, međutim ako dobrim djelom mreže putova s kojom raspolaže ne mogu prometovati veći kamioni, jasno je da govora o razvoju, pa i značajnijem turizmu ne može biti.
Tekst i foto: D. Musa