Nerijetko se u Bosni i Hercegovini zna dogoditi da pojedinac ili više njih, nema odnosno nemaju osjećaja za općedruštvene projekte. Iz hira ili licitirajući, usporavaju radove, narodski kazano „traže dlaku u jajetu“. Istina nekada i opravdano, međutim u tom galimatijasu u konačnici gube i zajednica i oni. Slučaj iz Orahova Dola u općini Ravno, zato vrijedi zabilježiti. Onomad nam Andrija Šimunović., načelnik općine Ravno, reče da neki mještani Orahova Dola, mjesta koje bi do svibnja iduće godine, trebalo izići iz prometne izolacije, ne traže ni naknadu za izvlaštenje zemljišta:
„Ima ljudi koji ne traže baš ništa, bitno im je da se cesta radi. U nekim slučajevima nisu to ni velike površine, ali je lakše raditi kad vlada takvo ozračje. S obzirom da su sredstva osigurana od nadležnog federalnog ministarstva ja im kažem da novac koji im zakonski pripada, uzmu i doznače na zajednički račun, a tako prikupljena sredstva iskoriste za neki u naselju zajednički projekt, primjerice uređenje groblja“, razlaže načelnik Šimunović, te ističe:
„Prema informacijama koje dobivamo od tvrtke zadužene za nadzor, do sada radovi teku prema planu. Za nas, i ne samo općinu Ravno, nego i okolna područja, važno je da se izgradnja prometnice Zavala – Slano čim prije okonča, kako bi se mogle planirati akcije u turizmu i drugim djelatnostima“, konstatira načelnik Šimunović.
Treba naglasiti da je prostor općine Ravno specifičan, uz granicu s jugom Hrvatske pruža se ‘u nedogled’, kako veli načelnik Šimunović „od Pelješca do Konavolske Grude.“ Taj izduženi prostor dugačak kažu osamdesetak kilometara, nije lako prometno povezati. Uz dva granična prijelaza Brgat i Trebinja/Čepikuće u perspektivi Orahov Do/Slano mogao bi biti treći. Proteklih godina, od 1. kolovoza 2017. godine, taj granični prijelaz imao je karakter privremenog tijekom ljetnih mjeseci, odnosno u tom razdoblju radio je 24 sata. S obzirom na intenzitet radova ove godine ako i bude otvoren putnicima bi savjetovali da ipak idu zapadnije na granični prijelaz Trebinja/Čepikuća.
Izgradnja suvremenih prometnica bitan je za manje-više sva područja, a dionica Zavala – Slano u biti je stari karavanski put. dosadašnja uska i krivudava trometarska cesta građana je kako to Orovci vole kazati „u vrijeme cara Franje Josipa“, ukidanjem uskotračne pruge Gabela – Dubrovnik, takva kakva jeste, izgubila je nekadašnje značenje. Dok je željeznička pruga bila u pogonu iz Slanog i okolnih mjesta, se znalo pješačiti do Zavale do željezničke stanice u Zavali. Nakon povezivanja modernom prometnicom za očekivati je ponovno oživljavanje tog putnog pravca, bilo da je riječ o turistima s Jadrana kojima će špilja Vjetrenica i druge zanimljivosti u tom dijelu općine Ravno, biti na dohvat ruke.
Na dobitku neće niti samo dijelovi općine Ravno koji gravitiraju tom području nego i okolna mjesta, među kojima i varošica Ljubinje i grad Trebinje na području manjeg bh. entiteta, jer će se cijelo to područje otvoriti prema jadranskoj obali i budućoj autocesti koja se kani graditi jugom od Pelješca prema Dubrovniku. Uz to korištenjem totalno rekonstruirane prometnice Zavala – Slano mogu se izbjeći i gužve oko Dubrovnika korištenjem manje opterećenih prometnica u zaleđu.
Da prometnica Zavala – Slano neće biti obična cesta nego prava magistrala uvjerili smo se „na licu mjesta“ obilaskom dijela radilišta. Slika s terena upućuje da će se budućom prometnicom od Zavale pa do primjerice hotela „Maestral“ u Slanom koji se nalazi na obali mora, moći stizati za petnaestak minuta!
Na kraju treba svakako podsjetiti da se izgradnja dionice ceste kroz BiH oko 10 kilometara, od Zavale do graničnog prijelaza Orahov Do, financira sredstvima Vlade R. Hrvatske. Radove izvodi tvrtka HP Investing iz Mostara, a vrijednost tog dijela projekta s PDV-om, iznosi 11.606.400 KM.
Tekst i foto: D. Musa
