Prošla 2023. godina bila je jedna od rekordnih u pčelarstvu juga Hercegovine u ovom stoljeću. Podsjećamo, sezona je skromno počela, ali su pčelinje paše u jugozapadnoj Bosni gdje po tradiciji koncem proljeća južnohercegovački pčelari na ispašu voze pčele, dala rekordne prinose. Pčelari su bili suglasni da je to poslije 2017. godine za njih, samim tim i za pčele, bila rekordna godina.
Zima bez zime
S obzirom da je južna Hercegovina imala zimu bez zime, iznadprosječno topao travanj laički je bilo za očekivati da bi i tekuća sezona trebala biti na tragu prošle, međutim, ništa od toga tvrdi Ivo Matić, jedan od čapljinskih pčelara koje smo zatekli na zajedničkoj jutarnjoj kavi:
„Kad je počelo proljeće izgledalo je da će to biti aman, nešto uredno, jer je tilovina – zanovjet, procvjetala drugu godina za redom. Krenulo je kako treba nekoliko dana, izvan toga je došlo hladnije vrijeme, oblačine čitav svibanj, čak i jugo – istočni vjetar, koji je nekad gori od bure, tako da je za pčele bilo hladno. Čitavo proljeće pčele nisu imale hrane ni za sebe, pa smo bili u teškim problemima. Nije to pčela kakva treba biti, normalno kad si je morao hraniti pogačom i šećerom“, kaže gospodin Matić, te naglašava:
„Možda će nekim izgledati čudno, ali stariji pčelari kažu da se ovako za pčele nepovoljno proljeće ne pamti u zadnjih pedeset godina. Loše proljeće za pčele u je bilo u Hercegovini, neki su gonili u Posavinu na bagrem, nešto su i prikupili. Onda smo otišli na ‘livadu’ u Bosnu, ni gore nije najbolje. Počelo je dobro, a onda je uslijedilo pet dana kiše, ovih dana opet kiša. Dobro da su pčele za onih nekoliko prvih dana uspjele prikupiti hranu bar za sebe. To je jedino dobro, ostalo je vidjet ćemo. Bojimo se toplotnih udara, a kako stvari stoje jedina nada će nam biti planinski vrijesak. Na njemu su prošle godine bile izuzetne paše, pa se nadamo i ove godine.“
-Prošla sezona je bila dobra za pčelare koji su selili ulišta, jesu li pčelari uspjeli prodati med?
„Nismo uspjeli plasirali med, sve teže je plasirati naš domaći med. Najveći problem je patvoreni med, više se proda u Hercegovini patvorenog meda nego pravog meda. Inspekcije bi tu moglo pomoći i nama i ljudima koji takav med kupuju. Kroz braniteljsku zdrugu u Strugama, kod Čapljine, pokušavamo mijenjati stanje, kroz plasman meda u trgovačkim lancima. Nadam se da ćemo u tome uspjeti. To bi nam otvorilo vrata za plasman većih količina pravog domaćeg meda.
Nade se polažu u planinski vrijesak
S obzirom na prilike tijekom proljeća bar kako su ih cijenili ljudi koji se ne bave pčelarstvom, pravo je iznenađenje da proljeće nije bilo medno. Što više članovi društva pčelara koje smo zatekli svi do jednog složili su se s onim što nam je kazao Ivo Matić. Nadat se da će planinski vrijesak opet izvući južnohercegovačke pčelare, dok rješavaju probleme plasmana meda preko trgovačkih centara.
Tekst i foto: D. Musa
