Nejasno je zašto u prilozima o porastu troškova života za ilustraciju služe slike sa zelenih tržnica u BiH, kad to obično nema blage veze sa stvarnim stanjem. Sumirajući trenutačne cijena povrća i voća na veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine, vrijedi suprotno – cijene povrća i voća su osjetno niže u odnosu na protekle tri godine, posebice prošlu 2023. godinu. Jasno, to su cijene koje licitiraju proizvođači, da se roba na veliko proda po još nižim cijenama to je opće poznato. To je jedna strana medalje, druga je – hoće li proizvođači niza kultura uopće pokriti troškove proizvodnje? Ovo pitanje je utoliko čudnije ako se ima na umu da je ljeto tek počelo. Povrtlari pa i voćari sa zebnjom se pitaju što će biti u udarnom dijelu ljeta, narodski kazano od Ilindana do Velike Gospe, odnosno 20. srpnja do 15. kolovoza?
Za vremena za južnohercegovačke povrtlare
Trenutačna situacija ne obećava ništa dobra, jer se primjerice rajčice koje su stajale dva, tri dana prodaju na gajbe, 8 – 12 kilograma, cijena je bagatelna 2 – 4. KM?! Kad se zna da gajva košta, 1,8 KM to je prodaja – daj šta daš. Rajčica se cijene 0,5 do 1,2 KM, dok domaće „kavode“ i cherry dostižu 2,0 KM. Ilustracije radi 7. srpnja prošle godine rajčice su se cijenile 1,5 do 3,0 KM, dok su 8. srpnja 2022. bile 1,5 do 2,0 KM. Prema tome cijena svježih rajčica u odnosu na prošle dvije godine je prepolovljena!
Slično vrijedi i za krumpire koji se trenutačno trže 0,4 do 0,6 KM, prošle godine u ovo doba, bili su 1,2 do 1,7 KM, a pretprošle 0,8 do 1,0 KM. Ništa bolje ne stoje ni akcije kupusa, koji se trenutačno cijeni 0,4 do 0,6 KM, lani je bio 1,0 do 1,3 KM, a preklani 0,5 do 0,6 KM za kilogram. Krastavci se ovih dana trže po cijeni 0,5 do 0,8 KM, lani su bili 1,0 do 1,3 KM, a 2022. godine 0,6 do 0,8 KM za kilogram. Bolna točka povrtlara doline Neretve je zelena salata, ove godine dosta je bačeno ili zaorano, trenutačno se manje količine prodaju 1,0 do 1,6 KM, dok je što bi poljoprivrednici kazali „kleto lani“ bila je 2,0 do 2,5 KM, a 2022. godine 1,5 do 2,0 KM itd.
Od najzastupljenijih povrtlarskih kultura cjenovnu razinu u odnosu na prethode dvije, tri godine drže jedino paprike, koje se cijene od 1,3 tzv. američke pa do 2,7 KM domaće sjeme, prošle očito je za povrtlare povoljne godine, bile su 1,8 – 2,5 KM, a pretprošle 1,6 do 2,1 KM za kilogram. Slično stoje i akcije većine ostalih manje zastupljenih kultura. Slično je i s voćem, pa se tako prve smokve tzv „petrovače“ cijene 2,5 do 3,0 KM, preklani su bile 6 – 7 KM kilogram? Bolan za južnohercegovačke proizvođače je nagli pad cijene lubenica koja se u samo pet dana prepolovila, trenutačno su 0,50 do 0,70 KM, početkom srpnja prošle godine bile su 1,0 do 1,10, dok su pretprošle loše startale, cijenile su se 0,5 do 0,6 KM za kilogram. Cijene jagoda, bresaka i nektarine približne su prošlogodišnjim, dok su trešnje imale za proizvođače povoljnu cijeni 3 do 6 KM.
Što se zbilo pa su cijene glavnine južnohercegovačkih kultura krahirale u odnosu na prošlu godinu, je li to veća proizvodnja, uvoz, platežna moć, vremenske prilike, turizam… ili sve pomalo? Sudeći po informacijama koje smo dobili od vodećih proizvođača presadnica tvrtke Adria Hishtil iz Gabele i PZ „Sunce“ iz Nereza kod Čapljine, narudžbe su bile na razini nekoliko proteklih godina. Jedino što je bilo vidljivo bila je nešto veća sadnja ranih krumpira.
„Od početka je krenulo naopako, salata se nije mogla prodati pa sam je bio prisiljen zaorati, krastavci su išli dobro jedno kraće vrijeme, onda je došla kriza. Sad salata ide po cijeni pokrivanja troškova, a krastavac ne pitaj. Što je razlog, ja mislim da je to prije svega rana godina, rana vegetacija. Povrće došlo prije „vakta“, nema kupaca, u Hrvatskoj su djeca išla u školu skoro do kraja lipnja, turista slabo, stao izvoz, a u Bosni nemaš kome prodati, veliki uvoznici navalili s robom, manje kvalitetnom od naše, ali tko te pita kad je koji fenig jeftinija“, sumira svoje dojmove, Ante Markota proizvođač iz Čeljeva“, dok Grgo Matić iz Višića stalni prodavač na veletržnici punih 27 godina uz niz manjih i većih razloga navodi i jedan po njemu krunski:
Uvoznici diktiraju cijene
„Albanska i turska roba je preplavila tržište posebice kad su u pitanju rajčice ne samo BiH, nego i Makedonije i Srbije. Uvoznici uvezu, drže u hladnjačama i postupno puštaju na tržište po damping cijenama. Uz to u Bosni su neke kulture na primjer jagode, prispile kao i kod nas. Niz je tu činilaca, ja samo mogu reći da je trenutno ponuda veća o tražnje.“
Treći Čapljinac s kojim smo razgovarali na ovu temu Marijan Brajković iz Višića, direktor PZ „Matica“ i sam se čudi:
„Ne znam što se zbiva, tek počeo sedmi mjesec, a već zastoj u prodaji? To nikad do sada nije zabilježeno. Zadnjih šest, sedam godina za proizvođače pink rajčica bile su dobre, solidno je i ove godine prošla rana proizvodnja, ali sada kako čujem, ne ide ništa. Ova godina je vrlo čudna. Mi se sad možemo pitati je li razlog nekontrolirani uvoz svega i svačega, manji broj potrošača u BiH – iseljavanje, odlazak na sezonu, je li u pitanju kupovna moć ljudi, mala potražnja iz Hrvatske…, pitanja je mnogo, trebat će vremena za analizu“, naglašava Brajković.
Tekst i foto: D. Musa (Večernji list)
