back to top
3.1 C
Čapljina
Subota, 14 prosinca, 2024

VIDEO: Željka Miletić pobjednica 6. sajma ćuptera

Na ovogodišnjem šestom po redu Sajmu ćuptera, koji se održao u utorak u Tepčićima kod Čitluka, sa svojim proizvodima predstavilo se 13 izlagača iz Hrvatske i BiH, a, prema ocjenama stručnog žirija, najbolji ćupter ove godine napravila je Željka Miletić.

Drugo mjesto osvojio je ćupter Blagice Bevande, a treće mjesto ćupter Tee Šaravanje. Peteročlani stručni žiri ocjenjivao je okus, izgled, tvrdoću, slatkoću i prozračnost ćuptera.

Sajam je otvorio direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić koji je naglasio odličnu suradnju Agencije i Društva “Ante” Tepčići, koje organizira Sajam ćuptera. Također naglasio je važnost promocije lokalnih proizvoda kao i očuvanja tradicije.

Hajrić je istaknuo kako ga posebno raduje činjenica da je prehrambeni proizvod “Hercegovački ćupter” u proteklom razdoblju zaštićen oznakom geografskog podrijetla, najvećom razinom zaštite. Izrazio je nadu u to kako će ta oznaka doprinijeti još boljoj promociji Hercegovine, koja svojom turističkom ponudom, gastronomskom ponudom i prirodnim ljepotama može ravnopravno konkurirati, kako je kazao, najljepšim svjetskim turističkim destinacijama.

Predsjednik Društva “Ante” Tepčići – Čitluk Mario Doko kazao je kako je ćupter unikatan i jedinstven proizvod u svijetu.

Poslastica o kojoj se puno ne zna. Naše bake su pravile ćupter kako bi imali nešto slatko za velike blagdane, najčešće za Božić. Uzimale su sok od grožđa koji se ocijedi i odmah ga kuhale te u tu smjesu dodavale brašno ili griz. To je se miješalo i kuhalo do određene gustoće želatine, nakon toga se izlijevalo u plitke tanjure gdje je se sušilo 10 do 15 dana – pojasnio je Doko.

Istaknuo je kako je od velike važnosti što je hercegovački ćupter dobio svoj zaštitni znak i priznanje izvorne kvalitete (ZOGP).

Ovo je od velike važnosti za sve proizvođače. Htjeli smo ćupter izvući iz zaborava. To je bio prvobitan cilj i to smo napravili. Sami znak i značka koju smo uspjeli dobiti povećavaju cijenu ali i kvalitetu ćuptera. Svaki proizvođač mora proizvod poslati u Agenciju za sigurnost hrane u Sarajevo da se proizvod ispita jer smo ga zaštitili isključivo na tom da bijeli ćupter sadrži 70 posto žilavke, a crni 70 posto blatine i da mora sadržavati brašno ili griz. Na osnovu toga se dobiva certifikat ili značka koja se lijepi na proizvod – naglasio je.

Tekst: FENA

Najave i promocije

Related news