Europa bruji o povratku bolesti za koju se mislilo da je ostala u udžbenicima – slinavka i šap. Ovaj virus, koji najviše pogađa goveda, ovce i svinje, nakon pojave u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, sve je bliži granicama Bosne i Hercegovine.
Zvanično – bolest još nije kod nas. Nezvanično – svi znaju da “ako već nije, samo što nije”. Farmeri u panici, institucije u “pojačanom nadzoru“, a kriza polako poprima poznate konture: zabrane, barijere, sastanci, i vječno pitanje
je li Bosna i Hercegovina na pragu nove katastrofe?
Nakon skoro šest decenija od posljednjeg registrovanog slučaja, Bosni i Hercegovini ponovo prijeti opasnost od slinavke i šapa – virusne bolesti koja se izuzetno brzo širi i ostavlja ozbiljne posljedice po stočarsku proizvodnju. Farmeri u panici,
“Ima ih koji su baš veliki proizvođači i naravno da se boje, od toga žive, to rade. I ja moram da se pazim, da bismo opstali, pa ćemo vidjeti šta će vrijeme pokazati”, govori farmer Petar Stevanović.
Riječ je o izuzetno zaraznoj bolesti, upozoravaju nadležni. Te se u slučaju njene pojave primjenjuju stroge mjere kontrole, uključujući eutanaziju zaraženih životinja, uspostavu zona zaštite i nadziranja, te zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla.
“Spada u zoonoze, ali vrlo blagog oblika. Kod čovjeka ne izaziva nikave vidljive kliničke simptome, ali su najprijemčivija goveda, zatim koze i ovce i u nekom manjem procentu svinje. Ako dođe, borba protiv te bolesti je vrlo rizična, moraju se primjenjivati sve mjere borbe”, objašnjava veterinar Slaviša Cacanović.
U Bijeljini je održan vanredni sastanak svih relevantnih institucija, uključujući vojsku, policiju, veterinarske službe, lokalne i republičke vlasti. Među predloženim mjerama je i identifikacija lokacija za zbrinjavanje eventualno zaraženih životinja.
“Donijeta je i odluka o formiranju republičkog kriznog štaba te jasno dogovoreena hijerarhija i obaveza svih u sistemu”, ističe Njegoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo.
Bosna i Hercegovina je posljednji put slinavku i šap zabilježila 1968. godine i od tada ima status zemlje slobodne od bolesti. No, širenje virusa u regionu, kao i činjenica da se godišnje uveze više od 200.000 grla stoke zahtijevaju maksimalan oprez.
“Niko ne kaže koliko je uvezeno i kako, koliko je grla došlo. Do danas niko nije odgovarao ni za afričku kugu i ako se desi da dođe ova bolest, niko neće odgovarati. U strahu smo, Hrvatska nam je najbliža po pitanju žarišta, ako dođe u Hrvatsku – mi smo završili”, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
“Vrlo je opasna bolest kad je u pitanju sama proizvodnja. Virus koji prođe kroz farmu muznih grla smanjuje proizvodnju za 80% i to je katastrofalna ekonomska posljedica”, naglasio je Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta “Dr. Vaso Butozan”.
Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine doinijela “Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa slinavke i šapa” iz zemalja u kojima je potvrđeno prisustvo ovog virusa. Farmerima je upućen apel da se nivo biosigurnosnih mjera podignu na najviši.
Svakodnevni izazovi u borbi protiv slinavke i šapa, navode stručnjaci, neće se svesti samo na prevenciju i kontrolu, već će oblikovati i budućnost stočarske industrije u Bosni i Hercegovini.
