Prošlo je nešto više od pet mjeseci otkad je uvedena neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine. U pitanju je zakon koji je izazvao dosta polemike, kako među političkim liderima, poslodavcima tako i među građanima. Odavno postoji priča da bi se u FBiH mogla uvesti dozvola rada od 16 nedjelja tijekom ljetne sezone, što je sličan model onome koji je na snazi u Hrvatskoj.
Nezadovoljni prijedlogom
Nedavno je uvođenje određenog broja radnih nedjelja komentirao i premijer FBiH Nermin Nikšić. Nikšić je kazao kako su mišljenja podijeljena, ali da je pripremljen tekst izmjena zakona koji će donijeti promjene kada je u pitanju neradna nedjelja. – Smatram da smo učinili mnogo za one ljude i njihove obitelji koji godinama nisu imali priliku okupiti se na neradni dan, osim, možda, kad je praznik, te da treba iskoristiti sva pozitivna iskustva koja postoje u regiji.
Resorno ministarstvo je pripremilo tekst izmjena zakona u kojem se predviđa otprilike 16 nedjelja tijekom godine na koje će se moći raditi, plus da lokalne sredine odrede još dvije nedjelje koje su njima bitne zbog nekih događaja – rekao je.
Radnici i sindikati izražavaju nezadovoljstvo ovim prijedlogom. Smatraju da se time radnicima oduzimaju već stečena prava. Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine u Federaciji BiH, za Faktor kaže da su u prvim razgovorima s Federalnim ministarstvom trgovine doslovno prepisali model iz Hrvatske, gdje je dopušteno izuzeće za 16 radnih nedjelja godišnje.
– Tada nam je rečeno na sastanku, s obzirom na to da je to doneseno uz pregovore s Vladom, Udrugom potrošača i poslodavcima, da ta opcija ne odgovara poslodavcima iz sektora trgovine. Jedan od njihovih glavnih motiva za sudjelovanje u pregovorima bio je zahtjev da se donese sustavno rješenje na razini Federacije BiH jer smo već imali niz općina u kojima je na snazi bila neradna nedjelja, što je u praksi predstavljalo problem kompanijama – kazao je Beširović. Smatra kako je trenutačni prijedlog korak unatrag jer su radnici već izvjesno razdoblje imali pravo na slobodne nedjelje.
– To je na neki način izravno oduzimanje prava i mi nismo za takvo rješenje. S druge strane, cijelo vrijeme smo se nadali da će se ovim zakonom otvoriti i pitanje rada za praznike i nedjeljom te da će sljedeći korak biti izmjena Zakona o radu. Očekivali smo da će se utvrditi znatno veća dnevnica za rad u te dane s obzirom na to da zakon već predviđa izuzeća za određene djelatnosti poput cvjećarnica, benzinskih crpki i slično – naglašava Beširović.
Dodaje da bismo tek s izmjenama Zakona o radu, kada bi dnevnica za rad nedjeljom i praznicima bila najmanje tri puta veća, mogli govoriti o kompromisnim rješenjima. – Sve ostalo smatramo da je riječ o izravnom oduzimanju prava – zaključuje Beširović.
