Općina Ravno, smještena na krajnjem jugoistoku Hercegovačko-neretvanske županije, osim iznimnim prirodnih ljepota po kojima se vrlo lako može natjecati s mnogo razvikanijim biserima Mediterana, obiluje i iznimnom kulturno-povijesnom baštinom, do sada uglavnom skrivenom od znatiželjnih pogleda, dok joj geografska pozicija uz krško Popovo polje i rijeku Trebišnjicu omogućuje uzgoj svih vrsta voća i povrća čijom kvalitetom, ali i količinom može konkurirati i većim gospodarskim središtima.
Sve su to elementi koji će moći dodatno doći do izražaja skorašnjim puštanjem u promet ceste koja će Ravno preko Zavale i Orahova Dola spajati s Hrvatskom, odnosno općinom Slano na obalama Jadranskog mora. Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u povijesti općine, za koji je sredstva izdvojila Vlada Republike Hrvatske, svjesna potrebe gospodarske revitalizacije ovog dijela BiH. O ovim, kao i drugim temama koje se odnose na perspektive razvoja općine Ravno, Večernji list razgovarao je s načelnikom Andrijom Šimunovićem.
Večernji list: Što nova prometnica znači za gospodarsku revitalizaciju općine Ravno, ali i jugoistočne Hercegovine općenito?
– Jednu staru usku cestu, koja je vodila od Zavale do Slanog, u dužini od petnaestak kilometara, a koja je izgrađena još početkom prošlog stoljeća, zamijenit će upravo nova kvalitetna dvotračna cesta kojom će se putovati puno brže i sigurnije. Ovdje je riječ o dijelu koji realizira naša općina, a to je dionica od Zavale do granice Republike Hrvatske u dužini od 10 kilometara, za koju je financijska sredstva osigurala Vlada Republike Hrvatske u iznosu od 7,3 milijuna eura.
Mislim da je ovo projekt koji iz temelja mijenja i perspektivu i ukupni budući razvoj naše općine, ali ima i mnogo širi značaj. Tu prvenstveno mislim da će, uz sve prednosti koje prostor naše općine ima, ovom novom prometnicom biti znatno povećane ukupne aktivnosti u smislu razvoja turizma, djelatnosti koje on prati, ali će imati i pozitivan utjecaj na ukupan gospodarski razvoj. Vjerujem da će se prepoznati prilika koja se pruža sa svime što prometnica donosi, a prvenstveno tu mislim i na generacije mladih čiji su, evo, i očevi i djedovi i starije generacije, nažalost, odlazili odavde u potrazi za boljom egzistencijom. Uvjeren sam u dobre pokazatelje u budućem vremenu, a tu ne mislim samo na gospodarstvo već očekujem i značajan pomak u demografskom smislu kroz povećanje broja mlađih obitelji koje će vidjeti priliku i perspektivu za život na prostoru općine Ravno.
Večernji list: Koliko će ovaj projekt značiti u smislu skraćivanja vremena putovanja, ali i mogućnosti osnaživanja turističke ponude?
– Projekt će zaživjeti u punini dovršetkom dionice od granice do Slanog. Riječ je o dionici od pet kilometara koja se veže uz ovu dionicu s bh. strane, a ona se počinje graditi krajem godine.
Tih 15 kilometara u konačnici od Zavale do Slanog projekt je kao cjelina, a u kontekstu vremena moći ćete iz Ravnog do Slanog putovati za manje od 20 minuta, a to otvara perspektivu za dolazak i boravak velikog broja gostiju tijekom godine u Ravno. Mogu ovdje vidjeti mnogo toga. Počinjem, evo, od spilje Vjetrenice kao posebne atrakcije.
Večernji list: Tu je niz kulturnih spomenika za koje javnost manje zna, ali će ih sada biti lakše upoznati…
– Naravno, sve su to prednosti općine Ravno s bogatom kulturnom i prirodnom baštinim, a sve zajedno dugoročno će privlačiti goste koji neće dolaziti samo na dnevnoj bazi već će, vjerujem, i boraviti ovdje.
Večernji list: Uz ovu prometnicu, radi se i na revitalizaciji ceste koja Ravno spaja sa selom Hutovo u neumskoj općini. Koliki je značaj navedenog projekta?
– To je drugi pravac koji će Ravno povezati s magistralnom prometnicom Neum – Stolac, a time će se ostvariti kvalitetna prometna veza s Mostarom i dolinom Neretve te dalje. Jasno je kako ovako otvaramo općinu prema prostoru naše županije.
Večernji list: Kakve su perspektive razvoja drugih grana gospodarstva, a tu prvenstveno mislim na poljoprivredu za koju postoje iznimno dobri potencijali?
– U proteklih 20 godina pokrenuli smo procese, a konkretno aktivnosti u razvoju kvalitetnije i konkurentnije poljoprivredne proizvodnje. Krenuli smo u okrupnjavanje, odnosno komasaciju dijela Popova polja te je okrupnjeno od 500 do 550 hektara poljoprivrednih površina, čime su vlasnicima zemlje stvoreni kvalitetniji uvjeti za obradu, a usporedno s tim rađeni su i sustavi za navodnjavanje. Međutim, još uvijek se, nažalost, radi na samo jednom manjem dijelu, odnosno, kada govorimo o dijelu Popova polja koji pripada općini Ravno, riječ je o 15 posto površine koja je obrađena. Jasno je da je tu problem tržišta, odnosno prodaje, gdje čovjek koji proizvede iznimno kvalitetan proizvod, bilo da je riječ o voćarstvu ili drugim kulturama, a riječ je obično o većim količinama, dolazi u problem s prodajom. Nažalost, dio ljudi koji su prije 15-ak godina krenuli ozbiljno u poljoprivrednu proizvodnju odustao je. Ali, vjerujte, Popovo polje kao prostor ima iznimno kvalitetnu zemlju te kvalitetnu mikroklimu uz mogućnost navodnjavanja te osigurava proizvodnju gotovo svih voćarskih i povrtlarskih kultura i vinove loze. Ljudi koji trenutačno rade imaju vrhunske proizvode. Vjerujem da, kada se krene ozbiljnije u razvoj turizma, uz boravak gostiju i povećanje potrošnje domaćih proizvoda, možemo doći u puno bolju situaciju uz zaokruženu priču.
Večernji list: Kakva je suradnja s drugim, susjednim općinama?
– Mi smo u posljednjih 15-ak godina kroz prekograničnu suradnju, odnosno projekte koji su financirani iz europskih fondova, imali nekoliko kvalitetnih primjera, poput revitalizacije uskotračne pruge od Čapljine preko Ravnog i dalje prema Dubrovniku, Konavlima i Trebinju. Tu je i projekt u kontekstu protupožarne zaštite. Suradnja postoji i u trenucima potrebe se intenzivira i realizira te su iskustva iz ovih projekata dosta pozitivna.
Večernji list: Jedna od pozitivnih priča je i Ivanica, odnosno gradnja turističkog naselja. Koje se trenutačno aktivnosti provode u tom smislu?
– U kontekstu Ivanice treba naglasiti kako se radi na infrastrukturi, odnosno vodoopskrbi i odvodnji. Sve su to preduvjeti snažnijeg razvoja ovoga dijela općine.
